Više od tri četvrtine Slovenaca smatra da će za saniranje gubitaka u bankama država trebati pomoć Europske unije, a polovica ih očekuje produbljivanje ekonomske krize u idućih godinu dana, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Do kraja ove godine bit će objavljeni rezultati nezavisne revizije u slovenskim bankama koji bi trebali pokazati koliko su njihove bilance opetećene lošim kreditima i koliko će ih biti potrebno dokapitalizirati, a špekulira se iznosima od 2 do 5 milijardi eura. Vlada premijerke Alenke Bratušek tvrdi da je problem sanacije banaka sposobna izvesti sama i bez pomoći Europske komisije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te europskog fonda za stabilizaciju eura (ESM), no prošlog tjedna provedena anketa vodećeg slovenskog dnevnog lista pokazala je da samo 21 posto ispitanika vjeruje da će Slovenija sama riješiti problem djelovanja bankarskog sustava, a 76 posto da će joj trebati pomoć Europske unije.
Više od tri četvrtine Slovenaca smatra da će za saniranje gubitaka u bankama država trebati pomoć Europske unije, a polovica ih očekuje produbljivanje ekonomske krize u idućih godinu dana, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".
Do kraja ove godine bit će objavljeni rezultati nezavisne revizije u slovenskim bankama koji bi trebali pokazati koliko su njihove bilance opetećene lošim kreditima i koliko će ih biti potrebno dokapitalizirati, a špekulira se iznosima od 2 do 5 milijardi eura. Vlada premijerke Alenke Bratušek tvrdi da je problem sanacije banaka sposobna izvesti sama i bez pomoći Europske komisije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te europskog fonda za stabilizaciju eura (ESM), no prošlog tjedna provedena anketa vodećeg slovenskog dnevnog lista pokazala je da samo 21 posto ispitanika vjeruje da će Slovenija sama riješiti problem djelovanja bankarskog sustava, a 76 posto da će joj trebati pomoć Europske unije.
Na pitanje kakav će biti ekonomski položaj Slovenije u idućih 12 mjeseci, 50 posto od 404 ispitanika navelo je da će se on pogoršati, a 33 posto da će ostati isti kao sada. Kao najodgovornije za krizno stanje u državi 37 posto ispitanika navelo je političke stranke, 33 posto bankare i banke, 15 posto državne ustanove, a 10 posto menadžere. Da su Sloveniji za izlazak iz krize potrebne "brze i radikalne" strukturne reforme navelo je 33 posto ispitanika, a 63 posto da one trebaju biti "postupne i promišljene", dok je sadašnjim stanjem demokracije u državi nezadovoljno je 61 posto Slovenaca, pokazala je anketa "Dela".
Na pitanje je li ih strah mogućeg dolaska "trojke", u slučaju da bi vlada zatražila pomoć zbog stanja u slovenskim bankama, potvrdno je odgovorilo 24 posto ispitanika, dok ih je 73 posto odgovorilo da se dolaska "trojke" ne boji iako bi to rezultiralo dodatnim restrikcijama u javnoj potrošnji.